Najveći olimpijski rekordi i 10 zanimljivosti o Olimpijskim igrama

Olimpijske igre su sinonim za izuzetna sportska dostignuća, gdje se postavljaju novi standardi i ruše granice ljudske sposobnosti. Tijekom više od jednog stoljeća modernih igara, svjedočili smo nevjerojatnim rekordima i trenucima koji su urezani u povijest sporta. Formula online kladionica je još zanimljivija tijekom Olimpijade, zbog čestih iznenađenja koja se dešavaju, zbog toga što se obaraju olimpijski rekordi i zbog velike mogućnosti za dobitkom. Ali osim impresivnih rezultata i nevjerovatnih postignuća, Olimpijada krije i brojne zanimljivosti koje često ostaju u sjeni rekorda.

U nastavku vam predstavljamo koji su najpoznatiji olimpijski rekordi kroz povijest, ali i fascinantne činjenice o Olimpijskim igrama. Pripremite se da otkrijete zanimljivosti o Olimpijskim igrama koje do sada niste znali.

Bob Beamon (SAD) - Skok u dalj, 8,90 m (OI Mexico City 1968)

Na Olimpijskim igrama 1968. u Mexico Cityju, Bob Beamon iz Sjedinjenih Američkih Država postavio je legendarni rekord u skoku u dalj, skočivši nevjerovatnih 8,90 metara. Njegov skok, poznat kao "skok u budućnost," bio je nevjerovatno dostignuće koje je šokiralo svijet, jer je oborio prethodni svjetski postavljen rekord za čak 55 centimetara. 

Beamon je ovaj rekord postigao u uslovima visoke nadmorske visine Mexico City-ja i povoljnog vjetra, što je dodatno doprinijelo njegovom rezultatu. Rekord je trajao skoro 23 godine, sve do 1991. godine kada ga je Mike Powell nadmašio sa skokom od 8,95 metara.

Gerd Wessig (DDR) - Visoki skok, 2,36 m (OI Moskva 1980)

Na Olimpijskim igrama 1980. u Moskvi, Gerd Wessig iz Istočne Njemačke (DDR) postavio je svjetski rekord u visokom skoku, skočivši 2,36 metara. Time je postao prvi olimpijski šampion koji je ujedno postavio i svjetski rekord u ovoj disciplini.

Ovaj uspjeh je bio iznenađujući, jer je Wessig bio relativno nepoznat i nije bio među favoritima za medalju. Njegov skok u finalu nadmašio je sve dotadašnje rekorde i ostao zapamćen kao jedan od najimpresivnijih momenata na Olimpijadi u Moskvi. Wessigov rezultat je bio vrhunac njegove karijere i istakao ga kao jednog od najboljih skakača u povijestii atletike.

Florence Griffith-Joyner (SAD) - 100 m, 10.54 s. (OI Seul 1988)

Na Olimpijskim igrama 1988. u Seulu, Florence Griffith-Joyner, poznata kao "Flo Jo," iz Sjedinjenih Američkih Država oborila je olimpijski rekord u trci na 100 metara, postigavši nevjerovatno vrijeme od 10.54 sekundi. Time je postala najbrža žena u povijesti Olimpijade. Njen rekord ostaje neoboren više od tri decenije, simbolizirajući vrhunac ženske brzine u atletici. 

Flo Jo je bila poznata po svom unikatnom stilu, uključujući duge, ukrašene nokte i šarene kostime, što je dodatno privuklo pažnju publike. Njeni rezultati u Seulu, gdje je osvojila tri zlatne medalje, zacementirali su njen status legende sporta.

Kevin Young (SAD) - 400 m prepone, 46.78 s. (OI Barcelona 1992)

Na Olimpijskim igrama 1992. u Barceloni, Kevin Young iz Sjedinjenih Američkih Država postavio je nevjerovatan rekord u trci na 400 metara s preponama s vremenom od 46.78 sekundi. Ovaj rekord ostaje neoboren do danas, što ga čini jednim od najdugovječnijih u atletici. 

Young je postao prvi atletičar koji je trčao ovu distancu ispod 47 sekundi, čime je nadmašio sve dotadašnje standarde. Njegova trka bila je savršen spoj brzine, tehnike i snage, a njegov inovativni stil, s 12 koraka između prepona, omogućio mu je optimalnu brzinu. Youngov rezultat ostaje mjerilo izvrsnosti u disciplini 400 metara s preponama.

Michael Johnson (SAD) - 200 m, 19.32 s. (OI Atlanta 1996)

Na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti, Michael Johnson iz Sjedinjenih Američkih Država postavio je nevjerovatan rekord u trci na 200 metara s vremenom od 19.32 sekunde. Postao je prvi čovjek koji je trčao ispod 19.40 sekundi, obarajući dotadašnje granice brzine na ovoj distanci. 

Johnsonov jedinstveni stil trčanja, s uspravnim držanjem tijela i kratkim, brzim koracima, omogućio mu je nevjerovatnu efikasnost i brzinu. Njegovo dostignuće u Atlanti učinilo ga je prvim sprinterom koji je u istoj godini osvojio zlato i na 200 i na 400 metara, što je osiguralo njegovo mjesto među legendama atletike.

Usain Bolt (Jamajka) - 100 m, 9.69 s. i 200 m, 19.30 s. (OI Peking 2008)

Na Olimpijskim igrama 2008. u Pekingu, Usain Bolt iz Jamajke postigao je izvanredan podvig osvajanjem zlatnih medalja u trkama na 100 i 200 metara, oba puta su oboreni olimpijski rekordi. U trci na 100 metara, Bolt je postigao vrijeme od 9.69 sekundi, postavši prvi čovjek koji je trčao ovu distancu ispod 9.70 sekundi. Zatim je u trci na 200 metara postavio novi svjetski rekord sa vremenom od 19.30 sekundi, nadmašivši rekord Michaela Johnsona iz 1996. godine. 

Bolt je postao prvi atletičar koji je osvojio oba olimpijska sprinta sa svjetskim rekordima, što ga je učinilo sportskom legendom i simbolom vrhunske brzine.

Michael Phelps (SAD) - Najtrofejniji olimpijac, 22 medalje (OI London 2012)

Na Olimpijskim igrama 2012. u Londonu, Michael Phelps iz Sjedinjenih Američkih Država postao je najtrofejniji olimpijac svih vremena, osvojivši ukupno 22 medalje. Phelps je osvojio četiri zlata i dvije srebrne medalje u Londonu, čime je svoju kolekciju olimpijskih medalja doveo do rekordnog broja.

Njegova dominacija u plivanju protezala se kroz tri Olimpijade, a postignuća iz Londona potvrdila su njegovu titulu najvećeg olimpijca. Phelpsov nevjerovatni niz uključuje osvajanje osam zlatnih medalja u Pekingu 2008, čime je nadmašio rekord Marka Spitza iz 1972. godine, cementirajući svoj status legende sporta i plivanja.

David Rudisha (Kenija) - 800 m sa 1:40.91 (OI London 2012)

Na Olimpijskim igrama 2012. u Londonu, David Rudisha iz Kenije postavio je nevjerovatan svjetski rekord u trci na 800 metara, završivši s vremenom od 1:40.91. Ovom trkom su oboreni olimpijski rekordi i smatra se najbržom u istoriji jer je Rudisha trčao bez pacemakera, preuzevši vodeću poziciju od samog početka i održavajući nevjerovatan tempo. 

Njegov rezultat bio je prvi put da je neko prešao 800 metara ispod 1:41 bez vanjske pomoći, čime je pokazao izuzetnu kondiciju, strategiju i brzinu. Rudisha je time osigurao svoje mjesto među najvećim srednjeprugašima u istoriji atletike, a njegov rekord ostaje neoboren.

Wayde van Niekerk (Južna Afrika) - 400 m sa 43.03 sekundi (OI Rio de Janeiro 2016)

Na Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Janeiru, Wayde van Niekerk iz Južne Afrike oborio je 17-godišnji rekord Michaela Johnsona u trci na 400 metara, završivši s nevjerovatnim vremenom od 43.03 sekunde. Ovaj rezultat učinio ga je najbržim čovjekom na ovoj distanci, oborivši Johnsonov rekord od 43.18 sekundi postavljen 1999. godine. 

Van Niekerk je trčao iz najnepovoljnije, osme staze, i uspio nadmašiti sve protivnike zahvaljujući izvanrednom sprintu i snazi kroz cijelu trku. Njegov rekordni podvig bio je jedan od najimpresivnijih trenutaka Olimpijade u Riju i pokazao je njegovu dominaciju u svjetskoj atletici.

Sydney McLaughlin (SAD) - 400 m prepone sa 51.46 sekundi (OI Tokio 2021.)

Na Olimpijskim igrama 2021. u Tokiju, Sydney McLaughlin iz Sjedinjenih Američkih Država oborila je vlastiti svjetski i olimpijski rekord u trci na 400 metara s preponama, završivši s nevjerovatnim vremenom od 51.46 sekundi. McLaughlin je pobijedila u utrci koristeći izuzetnu tehniku i brzinu, čime je nadmašila svoj prethodni rekord od 51.90 sekundi postavljen nekoliko mjeseci ranije. 

Njena izvedba u Tokiju bila je primjer savršenog atletskog umijeća, što je uključivalo savršeno tempirane korake između prepona i snažan završni sprint. Ovaj rekord ističe McLaughlin kao jednu od najvećih sportašica u povijesti atletike, potvrđujući njen status svjetske prvakinje.

Armand Duplantis (Švedska) - Skok sa motkom, 6,25 metara (OI Pariz 2024)

Armand Duplantis postavio je novi olimpijski rekord u skoku s motkom na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine, dosegnuvši nevjerovatnih 6,25 metara. Ovaj švedski atletičar, već poznat kao jedan od najboljih skakača s motkom svih vremena, još jednom je pokazao izvanrednu tehniku i fizičku snagu. Duplantis je nadmašio vlastiti prethodni rekord i potvrdio svoju dominaciju u sportu. 

Njegov skok u Parizu 2024. obilježen je preciznom izvedbom i savršenim tajmingom, što mu je omogućilo da prebaci visinu koja je za mnoge bila nedostižna. Ovaj podvig postavio je nove standarde u atletici i dodatno predstavio njega kao legendu u ovom sportu.

10 zanimljivosti o olimpijskim igrama koje morate znati

Olimpijske igre su jedno od najvažnijih i najstarijih sportskih nadmetanja na svijetu, događaj koji okuplja narode, inspirira sportaše i jača osjećaj zajedništva među ljudima. Kroz dugu i bogatu povijest, igre su donijele brojne nevjerovatne priče i događaje koji su ostavili trajan pečat na svjetsku sportsku scenu. U nastavku izdvajamo nekoliko zanimljivosti o Olimpijskim igrama koje svakako morate znati, od njihovih drevnih početaka, preko modernih inovacija, do trenutaka koji su zauvijek promijenili tijek sporta. 

Stare Olimpijske igre

Prve Olimpijske igre održane su u drevnoj Olimpiji, u Grčkoj, 776. godine prije nove ere. Igre su organizirane svake četiri godine i posvećene bogu Zevsu. Samo su muškarci mogli sudjelovati, a natjecanja su uključivala discipline poput trčanja, hrvanja, boksa i pentatlona, koji se sastojao od pet disciplina: trčanje, skok u dalj, bacanje diska, bacanje koplja i hrvanje. Sudionici su se morali pripremati mjesecima i pridržavati strogih pravila, a pobjednici su dobivali maslinov vijenac i veliku slavu.

Prekidanje igara

Stare igre su trajale gotovo 12 stoljeća, ali su ukinute 393. godine nove ere od strane rimskog cara Teodozija I. Teodozije je zabranio sve paganske rituale i običaje u Rimskom carstvu, a Olimpijske igre su bile smatrane paganskim zbog svoje povezanosti s bogovima starogrčke mitologije. Tako je tradicija igara prekinuta sve do kraja 19. stoljeća.

Moderni povratak

Igre su ponovo oživljene 1896. godine u Ateni, zahvaljujući naporima francuskog barona Pjera de Kubertena, koji je bio inspiriran idejom međunarodnog sportskog natjecanja koje bi promoviralo mir i razumijevanje među narodima. Na prvim modernim igrama sudjelovalo je 14 država i ukupno 241 natjecatelj. Igre su postavile temelj za daljnji razvoj Olimpijskih igara u savremenom obliku kakav poznajemo danas.

Olimpijski plamen

Tradicija Olimpijskog plamena vuče korijene iz antičkih igara, gdje se plamen palio u čast bogova. Međutim, suvremeni običaj paljenja plamena na ceremoniji otvaranja igara započeo je 1928. godine na Olimpijskim igrama u Amsterdamu. Plamen se pali u drevnoj Olimpiji u Grčkoj i prenosi se štafetom kroz različite zemlje do grada domaćina, simbolizirajući mir, prijateljstvo i zajedništvo među narodima svijeta.

Olimpijska zastava

Olimpijska zastava s pet isprepletenih krugova predstavljena je 1914. godine, ali je prvi put korištena na igrama 1920. godine u Antverpenu. Pet krugova, u plavoj, žutoj, crnoj, zelenoj i crvenoj boji, simboliziraju pet kontinenata (Afrika, Amerika, Azija, Europa i Australija) i jedinstvo svih sportista iz cijelog svijeta. Bijela pozadina zastave simbolizira mir.

Igre u Berlinu 1936.

Olimpijada 1936. godine u Berlinu bile su prve koje su prenošene putem televizije, čime je omogućen veći doseg publike. Igre su bile korištene kao platforma za političku propagandu nacističkog režima, ali su takođe postale poznate po američkom atletičaru Jesse Owensu, crnom sportisti koji je osvojio četiri zlatne medalje, prkoseći rasističkoj ideologiji Hitlerovog režima.

Olimpijske medalje

Do 1912. godine, zlatne medalje na Olimpijskim igrama bile su napravljene od čistog zlata. Međutim, zbog rasta cijene zlata, od 1912. godine medalje su izrađivane od srebra presvučenog tankim slojem zlata. Danas zlatne medalje sadrže oko 6 grama zlata, dok su ostatak srebro.

Prva Zimska olimpijada

Prve Zimske igre održane su 1924. godine u Chamonixu, Francuska. Igre su bile namijenjene sportovima na snijegu i ledu, uključujući skijanje, umjetničko klizanje i hokej na ledu. Ove igre su otvorile put za zimske sportove i omogućile natjecateljima iz cijelog svijeta da se natječu u disciplinama koje su popularne u hladnijim klimama.

Učešće žena

Prve žene su sudjelovale na Olimpijskim igrama 1900. godine u Parizu. U početku je njihov broj bio mali, a natjecale su se u samo nekoliko disciplina, poput tenisa i golfa. Žene su se postepeno uključivale u sve više sportova, a tek 2012. godine, sve zemlje sudionice su imale ženske predstavnice u svojim timovima, čime je Olimpijada postala potpuno inkluzivna.

Igre koje nisu održane

Olimpijske igre su otkazane tri puta u istoriji zbog svjetskih ratova. Prvi put su otkazane 1916. godine zbog Prvog svjetskog rata. Zatim su Igre 1940. i 1944. godine takođe otkazane zbog Drugog svjetskog rata, što je bio težak udarac za sportski svijet, ali i podsjetnik na težinu globalnih sukoba i njihovu sposobnost da poremete čak i najstarije tradicije.

Nadamo se da ste otkrili mnogo novih i zanimljivih informacija koje do sada niste znali. Za još više vijesti i zanimljivosti iz svijeta sporta, nastavite čitati Formula blogove. Ako ste pravi ljubitelj sporta, sigurno ćete uživati u klađenju uživo na Formuli i primamljivim kvotama koje nudimo!